Zlouporaba lijekova na recept među mladima globalna zabrinutost

Propisivanje lijekova onima kojima je potrebno istodobno suzbijanje nemedicinske upotrebe tih istih lijekova može biti jedan od najtežih svjetskih izazova, prema perspektivnom članku objavljenom u časopisu Svjetska psihijatrija.

Uporaba lijekova na recept bez lijeka definira se kao uporaba bez recepta ili iz razloga koji nisu za što je lijek namijenjen. To je globalni problem prvenstveno potaknut sve većom nemedicinskom uporabom opioida na recept među mladima.

Perspektivni članak napisala je dr. Sc. Silvia Martins, izvanredna profesorica epidemiologije na Mailman School of Public Health Sveučilišta Columbia i kolegica s američkog sveučilišta u Bejrutu. U svom radu Martins navodi istraživanje koje pokazuje povećane stope smrtnosti u svijetu od opioida na recept koji su porasli čak 550 posto, ovisno o zemlji i vremenskom razdoblju. Primjerice, od 2000. do 2014. zabilježen je rast od 200 posto u slučajevima predoziranja zbog upotrebe opioida.

U SAD-u je prošlu godinu rasprostranjenost nemedicinske upotrebe lijekova na recept - opioida, stimulansa, sredstava za smirenje i sedativa - prijavilo šest posto djece od 12 do 17 godina i nešto manje od 12 posto djece od 18 do 25 godina, uglavnom zlouporabom opioida. Podaci najnovijih američkih istraživanja na školskim i fakultetskim studijima pokazuju da je 13 posto učenika 12. razreda bilo koje lijekove na recept koristilo nemedicinski.

U Bejrutu je prošlogodišnja nemedicinska upotreba bilo kakvih lijekova na recept bila 22 posto među privatnim studentima i 10 posto među srednjoškolcima, s opioidima na recept koji su odabrani lijek. U Kraljevini Saudijska Arabija, nedavno istraživanje provedeno u školama otkrilo je stopu prevalencije tijekom cijelog života za nemedicinsku uporabu bilo kojeg lijeka na recept.

U Europi se tri četvrtine smrti od predoziranja i 3,5 posto ukupne smrti među 15 do 39 godina pripisuje opioidima na recept. Podaci iz 36 zemalja prikupljeni u sklopu najnovijeg projekta Europskog školskog istraživanja o alkoholu i drugim drogama iz 2011. pokazali su da je u prosjeku šest posto učenika europskih škola (prosječna dob od 16 godina) prijavilo doživotnu nemedicinsku upotrebu sredstava za smirenje.

Drugo istraživanje u južnoj Kini od 2007. do 2009. pokazalo je da je 6 posto učenika srednjih i srednjih škola nemedicinski isprobalo lijekove na recept - to su uglavnom bili opioidi, a zatim lijekovi protiv kašlja s kodeinom. U kineskom Chongqingu, anketa za srednju školu iz 2012. godine izvijestila je o doživotnoj prevalenciji od 11 posto samo za nemedicinsku uporabu opioida na recept.

"Iako postoje varijacije u metodologijama i definicijama onoga što predstavlja nemedicinsku uporabu, na izravne usporedbe utječe i različita dostupnost i kulturna prihvaćenost lijekova u cijelom svijetu", rekao je Martins.

"Veće" društveno prihvaćanje "upotrebe ovih lijekova (nasuprot ilegalnim drogama) i zabluda da su oni" sigurni "mogu pridonijeti čimbenicima njihove zlouporabe."

Nemedicinska uporaba stimulansa na recept može uzrokovati supresiju disanja i predoziranje ili dovesti do nepravilnog rada srca, hipertenzije, zatajenja kardiovaskularnog sustava, moždanog udara i napadaja. Nemedicinska upotreba opioida i stimulansa na recept kod adolescenata i mladih odraslih osoba također je povezana s povećanom štetnom uporabom drugih supstanci, psihijatrijskim simptomima, psihijatrijskim poremećajima i samoubilačkim mislima.

Kako bi osigurao dostupnost lijekova na recept onima koji ih trebaju, uz strogo izbjegavanje nemedicinske upotrebe, Martins predlaže da se široj javnosti, uključujući roditelje i mlade, daju informacije o negativnim posljedicama dijeljenja lijekova na recept.

Također sugerira osposobljavanje liječnika da bolje prepoznaju pacijente s većim rizikom od zlouporabe lijekova na recept te da bi se propisi trebali pažljivije nadzirati. I na kraju, liječnici i pacijenti trebali bi razmotriti alternativne načine liječenja.

Izvor: Mailman School of Public Health Sveučilišta Columbia