Kratki uvod u pažljivost pomaže ljudima u suočavanju s fizičkom boli i negativnim emocijama

Prema novom istraživanju, čak i kratki uvod u pažnju pomaže ljudima u suočavanju s fizičkom boli i negativnim emocijama.

Efekt pažljivosti zapravo je bio toliko izražen da su čak i kad su sudionici bili izloženi visokoj vrućini na podlaktici, njihov mozak reagirao kao da doživljava normalnu temperaturu, prema istraživačima sa Sveučilišta Yale, Sveučilišta Columbia i Sveučilišta Dartmouth.

"To je kao da mozak reagira na toplu temperaturu, a ne na vrlo jaku vrućinu", rekla je Hedy Kober, izvanredna profesorica psihijatrije i psihologije na Sveučilištu Yale i dopisna autorica članka koji je izašao u časopisu Socijalna, kognitivna i afektivna neuroznanost.

Pokazalo se da pažljivost - svjesnost i prihvaćanje situacije bez prosuđivanja ima koristi u liječenju mnogih stanja, poput anksioznosti i depresije. No, za novo istraživanje, istraživači su željeli znati mogu li ljudi koji nemaju formalni trening u meditaciji i pažnji imati koristi od kratkog 20-minutnog upoznavanja s konceptima svjesnosti.

Sudionici studije testirani su u dva konteksta dok su prolazili snimke mozga - jedan za procjenu odgovora na fizičku bol primjenom velike vrućine na podlaktici i drugi za mjerenje odgovora kada su im predstavljeni negativni snimci.

U oba konteksta, istraživači su otkrili značajne razlike u signalnim putovima mozga kada se od sudionika tražilo da primjenjuju tehnike svjesnosti u usporedbi s onim kada se od njih tražilo da odgovore onako kako to obično čine.

Točnije, sudionici su izvijestili o manje boli i negativnih emocija kada su koristili tehnike svjesnosti, a istodobno su njihovi mozgovi pokazali značajno smanjenje aktivnosti povezane s boli i negativnim emocijama, prema nalazima studije.

Te se neurološke promjene nisu dogodile u prefrontalnom korteksu, koji regulira svjesno ili racionalno donošenje odluka, pa tako nisu ni rezultat svjesne snage volje, otkrili su istraživači.

"Sposobnost zadržavanja trenutka kada se osjeća bol ili negativne emocije sugerira da možda i klinička korist od prakticiranja pozornosti ima i u kroničnim stanjima, čak i bez duge meditacijske prakse", rekao je Kober.

Izvor: Sveučilište Yale